1
Paulus
muno
Silas
yanya
ije
no
munijo
Derbe,
umba
yanya
akato
ije
no
munijo
Listra.
Vatano
panave
Yesus
aije
inta
no
no
naije,
apa
tame
mirati
Timotius.
Apa
akoya
mamo
vatano
Yahudi
wemirati
manave
Yesus
ai
to,
weramu
apa
ajaya
pamo
vatano
Yunani.
2
Arakovo
wanave
Yesus
aije
nanawirati
una
no
Listra
muno
Ikonium
wo
Timotius
umaso
aenamo
vatano
anuga
ngko
dave
pije.
3
Paulus
beker
indamu
Timotius
tavondi
awa
unanui
anya
umaso
rai.
Weramu
Paulus
aemeno
vatano
Yahudi
mansai
weti
po
ratantona
pare,
“Vatan
tenambe
wo
Timotius
aen
opamo
be
sunative
jewen
weye
aja
pamo
Yunanije
pa.
Weti
syo
augav,
weamo
vatano
Yahudi
una
no
munijo
kaijinta
wonayo
wo
aranivi.”
Maisyare
omai
ti,
Paulus
po
Timotius
augav
be
sunative
rati,
umba
po
augav
awa
unanui
anya
rai
kobe.
4
Muno
wo
nyovara
wao
umawe
raugav,
namirati
Yesus
apa
arakovo
po
matutire
muno
akari
wo
anugano
Amisye
maugav
no
Yerusalem
wo
awa
ayao
patimuge
ratoe
rai.
Umba
usisa
wuje
munijo
we
raita
tetebe,
wo
nyovara
wao
ama
ananyao
raugaje
vatane
mansai
indamu
ubeta
rai.
5
Maisyare
omai
ti,
anugano
Amisye
awa
anave
ntubai
mbambunin.
Muno
masyote
ranteter
vatano
wanave
Yesus
ai
awa
wanuije
miridi
nseo.
6
Anawayo
Vambunine
mamo
mo
Paulus
muno
apa
arakove
maorai
indamu
vemo
usisa
wo
Ayao
Kovo
Yesus
ravov
no
propinsi
Asia
rai
jinya.
Maisyare
omai
ti,
Paulusa
pe
wanya
no
propinsi
Galatia
muno
Perigia
obo
rai.
7
Arono
unanta
mararai
no
Misia
ama
anone
rai,
ubeker
ware
usisa
no
propinsi
Bitinia
rai,
weramu
Anawayo
Vambunine,
wemirati
Yesus
po
raugaje
mai,
Mo
mamayaro
usisa
rai
ramu.
8
Maisyare
omai
ti,
wo
Misia
raron
bayave
yara
wanawadi
kobe
ti
wuruta
no
munijo
Troas.
(Nai
Troas
umaso
risyirati
Lukas
ritavondi
arakovo
Paulus
ai
apa
unanui
anya
rai.)
9
Ama
namanoe
Amisye
po
ana
inta
rarorono
Paulus
ai
no
apa
nikimarije
rai.
Paulus
po
vatano
Makedonia
inta
aen
nande
te
no
amun,
panatambe
nande
ai
pare,
“Wasaemeno
reansai!
Wade
kai
no
reama
munijo
Makedonia
so
rai!”
10
Paulus
apa
nikimarive
umaso
raena
jewen,
umba
seo
po
raura
kakavimbe
reansai.
Weti
reamo
apa
nikimarije
ratantona
reamare
ama
ine
mamo
Amisye
po
reansawain
indamu
reamo
Ayao
Kovo
Yesus
ravovo
vatano
Makedonia
mansai.
Weti
reamanatatayaube
indamu
reanta
no
Makedonia.
11
Reamo
Troas
rapaya
wansea
nyomano
ngkayune
rai,
umba
reamanawadi
wanta
no
nupatimugo
Samotrake.
Siman
akato
reanta
no
munijo
Neapolis.
12
Umba
reamanya
wande
no
munijo
Pilipi.
Pilipi
umaso
mamo
pemerinta
Roma
mo
raijar,
ntami
no
Makedonia
ama
distrik
manasyine
rai.
Reana
no
naije
masyote
inta
yai.
13
Arono
masyoto
sambaya
nande,
reamusya
no
munije
umaso
ama
akiri
reanta
no
mana
ama
tuga
rai
weye
reamare
veravo
vatano
Yahudi
inta
wanunugambe
no
naije
indamu
ube
sambayambe.
Reamo
wanya
inta
mansaen
wanugan
no
naije,
weti
reamaje
wantantuna
reamayao
nanto
mansai.
14
Wanya
inta
no
no
naije
ama
tame
mirati
Lidia,
ama
munije
mirati
Tiatira.
Lidia
umaso
mamo
mo
ansuno
raimano
nsintair
ramavun
no
munijo
Pilipi,
ansune
umaso
ama
mangke
nseo
rave.
Muno
Lidia
omamo
vatano
mo
Amisye
asyaniv.
Masyoto
sambaya
umaso
Amisye
po
Lidia
ranuga
rausiso
indamu
mo
Paulus
apa
ayao
raugasyo
ntami
ranuga
rai
ti
manave
rai.
15
Weti
reamo
Lidia
muno
ama
yavaruga
maugasya
kuvuni
mana
rai.
Ukuvunija
jewen,
umba
Lidia
mo
reansawain
indamu
reansisa
ama
yavare
rai.
Mare,
“Arakove,
weapo
rinaen
syanave
Yesus
ai
tugaive
to.
Weti
syare
wade
watantuna
reansatavon
no
reama
yavaruga
rati.”
Maisyare
omaisy,
mo
reansantitidi
weti
reantavondi
rai.
16
Masyote
inta
reanta
wambe
sambayambe
akato
no
mana
ama
tuga
umawe,
naije
reananta
wanya
inta
rai.
Wanya
umaso
mamo
vatane
wo
raijaro
arove
ti
manapatambe
mansai.
Omamo
anawayo
kakaije
nsiso
no
ranuga
rai,
weti
ana
indati
nande
no
masyoto
rijate
mamo
mo
raen
wusyimbeve.
Weti
vatane
wo
doije
veano
wanya
umaso
ravae
indamu
mo
ana
indati
nande
maije
raura
kakavimbe
mansai.
Umba
mo
doije
umaso
raunanto
ama
akarijo
wo
raijaro
arove
mansai
jakato
weti
awa
doije
manui.
17
Wanya
umaso
munanto
Paulusa
pe
reansarijat
mare,
“Vatano
nanawiso
wanapatambe
Amisyo
Titi
Rave
ai!
Ude
no
naiso
indamu
wo
Amisye
apa
unanuije
rarorono
wasai
indamu
wade
Po
wasapaya
kakaije
rai.”
18
Masyote
yanteter
wanya
umaso
nggwain
tutir.
Paulus
opamo
po
raraniv
damu
mamaisye
ramu,
anuga
nseo
majeve.
Weti
masyote
inta
arono
wanya
umaso
nggwain
akato,
Paulus
sakinav
po
raeravakare,
umba
po
anawayo
kakaijo
no
rai
raura
nanto
pare,
“Syo
Yesus
Kristus
apa
tame
veano
nawatan.
Nyusyo
wanya
so
raora!”
Naije
kobe
anawayo
kakaije
umaso
muje.
19
Weramu
vatano
wo
wanya
umaso
raijaro
arove
ti
manapatambe
mansai
uparijo
Paulusa
pe
Silasa
pe
yai,
weye
wanya
umaso
mo
doije
raugavo
mai
jakatoe
ramu.
Maisyare
omai
ti,
wo
Paulusa
pe
Silasa
pe
yaijar
wo
yaugaveta
no
munije
umaso
ama
yasyine
rai
indamu
vatano
ube
akarive
munijo
we
rai
wo
mangke
raugaje
yai.
20
Arono
wo
yaugaveta
no
vatano
ube
akarive
mansamun,
wo
raura
ware,
“Vatane
so
nanayamo
vatano
Yahudi.
Yo
ayao
aruriate
raugav
ije
muno
yo
wansanuga
raugabe
ti
wama
ana
wandaene
nsosobe,
weti
arare
akoe
ntipu
wama
munije
so
rai.
Aya
ananyao
mamo
mamaisyo
wama
ananyao
Roma
raije
ramu,
weti
vemo
wamavakananto
rai
jinya,
yara
wamo
rawatambe.”
21
(16:20)
22
Umba
vatano
wanui
utavondi
wanaikebe
Paulus
muno
Silas
yai.
Muno
vatano
ube
akarive
munijo
namije
rai
wo
naite
inta
matutir
inda
wo
aya
ansuno
yo
rave
rakanunundi
yanasine
raora
umba
wo
yanepato
mangkebe.
23
Wo
kaipate
ko
yaija
jewen,
umba
wo
yatugar
siso
no
tanoano
makova
rai.
Umba
wo
naito
po
tanoano
makova
ramane
atutir
ware,
“Nyo
yaman
kobe
rave
yo!”
24
Naite
umaso
po
awa
ayaowe
raraniv,
weti
po
Paulus
muno
Silas
yaugave
isisa
inyo
no
tanoano
makova
ama
uga
rai,
po
yajo
rausiso
aitamu
rai.
25
Namane
yasyin
Paulus
muno
Silas
ibe
sambayambe
muno
ikinyo
ransyerane
rai
indamu
yo
Amisye
ararimbe.
Vatano
kai
umakova
tavono
naije
wo
yanaun.
26
Kavuratawe
inda
mungkijo
akoe
inta
ravari.
Weti
tanoano
makova
ama
arurije
ntutar
bintabo.
Naije
kobe
unsanda
mpapaya
taune
amave
muno
wai
besijo
ransawa
vatano
umakova
mansai
mpapaya
ti
ntaopon.
27
Naito
po
tanoano
makova
umaso
ramane
pamo
ami
maomon
ti
niki.
Weramu
arono
mungkije
nande,
paparo
ai
ti
seo.
Po
unsanda
raenamo
mpapaya
tenambe,
weti
po
ratantona
pare,
“Aro!
Somaisyamo
vatano
umakova
unanajibe
tenambe
to!”
Weti
po
apa
omake
rapatin
pare
po
raveano
taune
aubaisy.
28
Weramu
Paulusa
po
awaino
akoeve
pare,
“Vemo
nyo
naubaisy
inya!
Rean
tenambe
tawana
so.”
29
Umba
naite
umaso
po
vatane
inta
awain
po
yawainye
raugavere.
Umba
naite
umaso
pavave
siso
no
Paulusa
pe
Silasa
pe
imakova
raije
rai.
Beaje
no
yamun,
jani
dave
ti
tutar.
30
Po
yaugave
uje
umba
po
yanajo
pare,
“Injae,
animaisye
mirati
syo
rave
indamu
Amisye
po
rinapaya
ayao
kakaije
rai?”
31
Umba
Paulusa
pe
Silasa
pe
yo
raura
akananto
naite
umaso
ai
yare,
“Nyanave
Yesus
Kristus
ai,
muno
nya
yavaruga
mautan
tenambe,
weamo
Amisye
po
wasapaya
ayao
kakaije
rai
tenambe.”
32
Umba
yo
Ayao
Kovo
Yesus
raura
kakavimbe
naite
umaso
ai
muno
apa
yavaruga
mansai
tenambe.
33
Namane
yasyino
naije,
naite
umaso
po
yaugav
po
aya
paro
ranepate
raomar.
Muno
naije
kobe
Paulus
muno
Silas
yo
naite
umaso
pe
apa
yavaruga
nawe
maugasya
kuvuni
mana
rai
tenambe.
34
Umba
naite
umaso
po
yaugave
usea
no
apa
yavare
rai,
po
anaisye
raunande
yo
raisy.
Muno
wepe
apa
yavaruga
nawe
mananibe
weye
wanave
Amisye
ai to.
35
Siman
awatan
ngkov,
akarijo
munije
umaso
wo
naite
inta
matutir
indamu
wuruta
wo
raura
naito
po
tanoano
makova
ramane
umawe
ai
ware,
“Nyo
vatane
jirume
wato
yapaya
makova
rai
kai.”
36
Weti
naite
umaso
po
raura
nanto
Paulus
ai
pare,
“Soamo
akarijo
munije
so
awa
ayao
maje
indamu
risapaya.
Weti
ipusya
ramu
ita
kai.
Amisye
tuna
risautan.”
37
Weramu
Paulus
po
raura
nanto
naite
mansai
pare,
“Vatane
wato
wo
ririnsanepato
vatano
wanui
mansamune
rai
muno
wo
ririnsatugaro
soowabe
siso
no
tanoano
makova
so
rai!
Weramu
wo
ririnsanajo
kobe
ratije
ramu,
yara
wo
mangkeye
raugaje
rinsai
vayave!
Mamaisye
ramu,
weye
ririmamo
vatano
Roma
nanai
ririm.
Veanimaibe
ware
wo
ririnsauguje
maninimbe
vayaveare
somaisy?
Ririmamo
rimonaya!
Weti
taune
ude
rave
indamu
wo
ririnsaneme
raijar,
wea
umba
wo
ririnsapaya!”
38
Weti
naite
wakata,
wo
Paulus
apa
ayao
umaso
raura
akato
no
akarijo
munije
umawe
mansai.
Akarije
udaniv
ware
Paulusa
pe
nanayamo
vatano
Roma
nanaya,
weti
ujaniv.
39
Umba
akarijo
munije
umaso
ude
wo
Paulusa
pe
Silasa
pe
yaneme
raijar
muno
wo
yaugave
uje
tanoano
makova
raora.
Ware,
“Vemo
iparijo
reansai
jinya!
Yara
ita
kai,
ipo
munije
so
rapaya
vayave.”
40
Weti
Paulus
muno
Silas
yo
tanoano
makova
rapaya.
Umba
yirija
no
Lidia
ama
yavare
rai,
yo
arakovo
wanave
Yesus
aije
maen
no
naije.
Yo
ayao
inta
raura
mansai
indamu
manuga
mbambunin.
Umba
yusya
munije
umaso
raora
kobe.