1
Arono
Apolos
no
no
munijo
Korintus
umawe,
Paulus
opamo
po
unanuijo
yawa
rarija
ti
de
no
Epesus
rai
jakato.
Naije
nanto
vatano
wanave
Yesus
aije
inta
mansai.
2
Umba
po
manajo
pare,
“Arono
wapanaveamo
Anawayo
Vambunine
maje
wasai
rako?”
Weramu
ware,
“Anawayo
Vambunine
mamo
reamantatukambe
Rai.”
3
Umba
Paulus
pare,
“Weti
arepa
ananyaowe
mi
wapo
raijar
ti
wasaugasya
kuvuni
mana
rai?”
Wo
raura
akananto
ai
ware,
“Yohanes
Pembaptis
apa
ananyaowe
ma.”
4
Paulus
pare,
“Yohanes
po
vatane
manyao
indamu
usakinavo
awa
ayao
kakaije
rai
rati,
umba
po
maugasya
kuvunijo
mana
rai.
Muno
po
vatane
manyao
tavon
indamu
wanave
irati
Vatano
po
Yohanes
arijade
Ai,
wepirati
Yesus.”
5
Arono
vatano
Epesus
wo
Paulus
apa
ayao
umaso
ranauna
jewen,
naije
ware
wo
rarijat.
Weti
arakovo
wanave
Yesus
ai
wo
tamo
Yesus
veano
maugasya
kuvuni
mana
rai.
6
Umba
Paulus
po
aneme
rauseo
ntamijo
mansai,
naije
kobe
Anawayo
Vambunine
maje
irati
mansai
muno
wo
ayao
antatukambe
raije
raura.
Muno
ayao
Amisye
nde
mai
ti
wo
raura
kakavimbe
tavon.
7
Vatane
umaso
awa
wanuije
rakaraeyamo
nanto
no
abusyinara
eane
jirum.
8
Umba
Paulus
siso
no
vatano
Yahudi
awa
yavaro
sambaya
rai.
Embae
mandei
pananyaube
no
naije.
Payao
vambunimbe
yara
janive
ramu,
beker
pare
indamu
vatano
Yahudi
wanave
Yesus
ai.
Pare,
“Yesus
opamo
Mesias,
wepirati
Amisye
po
apatimu
be
akarive
Apa
kawasae
mai
no
mine
vone
so.”
9
Weramu
vatano
Yahudi
inta
manuga
matu,
wonae
wanave
aiji.
Weti
wo
Yesus
apa
Unanuijo
Paulus
po
ranyaowe
umaso
raura
tantunawi
no
vatano
wanuije
mansamun.
Maisyare
omai
ti,
Paulus
po
mapaya
ti
una.
Umba
po
vatano
wanave
Yesus
aije
maugav
wuruta
no
Tiranus
apa
yavaro
sekora
rai.
Masyote
yanteter
wanunugambe
no
naije
muno
Paulus
po
mansanyao.
10
Pananyaube
no
naije
tume
jirum
dave.
Maisyare
omai
ti,
vatano
Yahudi
muno
vatano
Yunani
nanawirati
una
tenambe
no
propinsi
Asia
wo
Ayao
Kovo
Yesus
ranaun.
11
Amisye
po
vambunine
raugaje
Paulus
ai
ti
po
anapaporainyo
manakoe
raroron.
12
Maisyare
Paulus
apa
ansune
vasye
po
rave
mamoane
raupupaisy
muno
apa
ansuno
kaijinta
po
rave
arono
po
anakere
raijar
omamo
vatane
wo
raugave
to
ntamijo
vatano
ugwanene
mansai,
weamo
awa
yorame
nsauman
kobe
muno
anawayo
kakaije
inta
no
mai,
weamo
muje
maora.
13
Arono
naije
anawae
angkari
Yahudi
inta
wananave
usisa
wuje
munije
raita
indamu
wo
anawayo
kakaije
mawatan
wusya
vatane
maora.
Udaniv
Paulus
po
Amisy
Yesus
apa
tame
raura
indamu
po
anapaporainye
raroron,
weti
ubeker
ware
wo
Apa
tame
raura
tavon
indamu
wo
anawayo
kakaije
mawatan.
Ware,
“Syo
Yesus,
napirati
Paulus
po
aura
we,
Apa
tame
veano
nawatan.”
14
Syeno
akokoe
Yahudi
inta
apa
tame
mirati
Sekewa
apa
arikainyo
anya
kaururum
ware
wo
anawayo
kakaije
rawatanare
somaisy.
15
Weramu
masyote
inta
anawayo
kakaije
po
raura
akanande
mansai
pare,
“Yesus
apa
vambunine
syo
raen
ivae,
muno
Paulus
apa
vambunine
syo
raen
tavon.
Weramu
weapamo
wapa
vambunine
mamo
rui?
Syantatukambe
wasai
ti
itavondi
wapa
ayaowe
raije
ramu!”
16
Naije
kobe
vatano
anawayo
kakaije
no
aije
umaso
pirakusyo
ti
po
vatane
kaururume
umaso
marorat.
Bambunin
ti
po
awa
ansune
rayajami
manakea
rai.
Weti
onawamo
unanajibe
yavaro
namije
raora
mansanasine
no
kakavimbe
muno
pare
manuijo
manakea
rai.
17
Arono
vatano
Yahudi
muno
vatano
Yunani
nanawirati
una
no
Epesus
wo
ranaun,
ujani
dave
tenambe.
Muno
vatane
wo
Amisy
Yesus
apa
tame
raura
titive.
18
Umba
vatano
wanave
Yesus
ai
wanui
ude
wo
awa
ayao
kakaije
raura
kakavimbe
no
vatane
mansamun.
19
Vatane
inta
nanawirati
wo
nyovara
kakai
raugav
wo
raura
ware,
“Reamanave
nyovara
kakai
ama
vambunine
rai
jakatoe
ramu,
yara
Amisye
bo
apa
rai.”
Weti
wo
awa
bukugo
mo
ayao
nyovara
kakai
ratoe
raije
ranugan
raugav
ude,
umba
wo
ramer
aje
no
vatano
wanuije
mansamun.
Bukuge
umaso
ama
mangke
ntiti
rave,
ratantonanamo
ama
doi
peraki
ma
ribuge
tename
jirum
eane
abusyin
(50.000).
20
Maisyare
omai
ti,
Ayao
Kovo
Yesus
maneka
manakoe.
Mbambunin
ti
vatano
wanui
ude
wanave
Yesus ai.
21
Anakotaro
ratodi
umaso
nandea
mewen,
umbawe
Paulus
po
apa
unanui
anya
rapatimu
ai
jakato,
pare
pakare
manasyimbe
no
propinsi
Makedonia
muno
propinsi
Akaya,
wea
jewen
pare
pakato
no
Yerusalem.
Pare,
“Arono
syoroto
no
Yerusalem
raitoamo,
ribeker
syoroto
no
munijo
Roma
tavon.”
22
Po
apa
unanui
anya
so
rapatimu
ti
po
apa
arakovo
yanapatambe
aije,
aya
tame
mirati
Timotius
muno
Erastus,
yatutir
yuisy
yirija
no
Makedonia
indamu
yo
anakotare
ratayao
wusyimbe.
Weramu
taune
poroto
rainy,
yara
no
masyote
inta
yai
jakato
no
propinsi
Asia
umaso
rai.
23
Arono
naije
vatane
inta
manuga
mparijo
vatano
utavondijo
Yesus
apa
Unanui
raije
mansai.
Maisyare
omai
ti,
arare
akoe
ntipu
no
munijo
Epesus
rai.
24
Vatan
inta
apa
tame
mirati
Demetrius
parijo
Paulus
ai
rave.
Demetriusa
pe,
vatano
wo
anakere
raijaro
atavone
nawe,
ujaeyo
wo
perakije
veano
yare
ama
yavare
ranari
momoyaimbe
indamu
wo
ramavun.
Yavare
umaso
mamo
wo
ranarijo
vatano
Epesus
awa
amisyo
Artemis
ama
yavaro
sambaya
ranyi.
Wo
yare
umaso
ama
yavare
ramavun
ti
mo
doije
ratande
mansai.
25
Demetrius
po
vatano
utavondi
ai
ti
wo
yare
ranari
mawainde
wanunugambe
tenambe.
Pare,
“Sya
arakove,
syare
syo
raura
wasai.
Wapo
raen
wama
anakere
so
mirati
wamo
doije
raijaro
rai
ti
manui.
26
Soamo
wapo
ranaun
Paulus
wato
po
yaro
vatane
wo
ranari
raurana
pare
ama
vambunine
meweno
rai
ti
vatane
usambayambe
raija
marudi.
Paulus
apa
ananyaowe
umaso
ngkove
ramu,
weramu
mo
vatano
wanui
manuga
raugabe.
Weti
vatano
una
no
Epesus
umaso
bo
raije
ramu,
yara
kavintare
propinsi
Asia
umaso
rai
tenambe
wanave
ai to.
27
Rijaniv
wama
anakere
somamo
kakaije
bo
mi
indati
mo
raronto
weye
vatane
ware
wo
raura
tantunawi.
Muno
wama
anakere
so
bo
raije
ramu,
yara
wama
yaro
ntiti
Artemisa
muno
ama
yavaro
wansambayambe
rai
omamo
indati
wo
raura
tantunawi
tavon.
Weti
rijaniv
Artemisa
ama
vambunino
wamo
raura
titive
rakanive
rai.
Wemaisyamo
ngkove
ramu,
weye
wamo
raen
vatano
una
no
Asia
so
rai
muno
mine
so
rai
tenambe
usambayambe
Artemisa
rai.”
28
Vatane
wo
Demetrius
apa
ayaowe
ranauna
jewen,
naije
kobe
upari
rave
ti
ugwain
ware,
“Vatano
Epesus
wama
amisyo
Artemisa
mamo
ntiti
rave!”
Umba
wusya
ugwainare so.
29
Vatano
wanui
utavondi
mansai
weti
wayaowije
umaso
maneka
manakoe
no
munijo
namije
rai
tenambe.
Vatane
umaso
upari
ti
wo
Paulus
apa
arakove
inta
yaijar.
Wenayamo
vatano
Makedonia
aya
tame
mirati
Gayus
muno
Aristarkus,
ijavondi
Paulus
apa
unanui
anya
rai.
Vatane
wo
yaijar,
umba
wavave
unande
usisa
no
munije
umaso
ama
yavaro
akoe
wanugan
daive
rai.
30
Paulus
beker
siso
anugane
umaso
rai
tavon
indamu
po
ayaowe
rasakinav
akananto
vatano
wanui
mansamune
rai.
Weramu
vatano
wanave
Yesus
aije
umayare
jewen,
ware,
“Paulus,
winsiso
nora!”
31
Muno
vatan
inta
nanawirati
ube
akarive
no
propinsi
Asia
umaso
rai
maemeno
Paulus
ai
tavon
weye
ube
arakobe
ti,
weti
wo
awa
ayaowe
ranutu
ai
ware,
“Paulus,
vemo
winsiso
no
ratuije
nora!”
32
Vatano
wanunugambe
wato
inta
wunanta,
inta
wunanta,
weti
manuga
mbe
intabove
jewen.
Muno
vatano
wanui
onanawamo
wananepabe
vayave
wantatukambe
animaisye
mi
mbewar
wanuganare so.
33
Umba
wo
raen
vatano
Yahudi
wo
vatan
inta
apa
tame
mirati
Aleksander
atugarusyo
no
vatano
wanuije
mansamun.
Wo
ananyao
inta
raugaje
Aleksander
umaso
ai
inda
po
raura.
Weti
po
aneme
raijaseo
vatano
wanuije
umaso
mai,
pare,
“Wamanin
dati
ra
wapo
sya
ayaowe
raraniv.”
34
Weramu
vatano
wanuije
umaso
wonae
weye
wo
Aleksander
aenamo
vatano
Yahudije
pa.
Weti
umanine
ramu
yara
wunanta
tutir.
Uma
amije
jirum
dave
wunanta
tutir,
manamote
mamo
intabo
rave
ware,
“Vatano
Epesus
wama
amisyo
Artemisa
mamo
ntiti
rave!”
35
Wunanta
ava
nugoenta
rave.
Umba
akarijo
munije
umaso
po
raura
aje
vatano
wanuije
umaso
mai
pare,
“Koto
ti,
wamanin
dati!
Vatano
Epesus
weap,
vatan
tenambe
wo
raen
Epesus
omamo
munijo
mo
Artemis
ntitije
so
ama
yavaro
akoe
raeranande
mije.
Muno
oramo
wusyin
no
no
naumo
warae
ti
ntemaje
no
mine
so,
wamo
raugaje
ntami
no
Artemisa
ama
yavare
rai
ntavon,
weye
oramo
ngkakavimbe ma.
36
Maisyare
omai
ti,
vatane
inta
bambunin
da
po
raura
tatugadije
kakai.
Weti
wamanin
bayave!
Muno
koveamo
wama
ana
wamare
wandave
mamo
wamo
ratantona
wusyimbe
rati!
37
Wapo
Gayus
muno
Aristarkus
wato
yaija
to
muno
wapo
yaugavere
no
so,
weramu
yo
ana
inta
rave
ngkakaije
ramu.
Yo
ana
inta
ranaonoambe
no
wama
yaro
Artemis
ama
yavare
raije
ramu,
muno
yo
Artemisa
raura
tantunawije
ramu.
38
Abo!
Ana
wapo
rave
tai
somaisye
mamo
ngkove
ramu!
Wama
munije
somamo
akari
inta
pamo
no
wansarijat
ivae
indamu
wamo
wama
ayaowije
raugavo
ai,
indati
po
ayao
mamaisye
rapatimugo
rai.
Weti
ranivara
Demetriusa
pe,
apa
arakovo
wo
anakere
raijaro
atavone
nawe
upari
ti
ware
vatane
inta
po
mave
tatugadi
to,
kove
mamo
wo
awa
ayaowije
umaso
raugavere
kai
no
akarije
umaso
amun.
39
Muno
ana
kaijinta
wapare
mamaisye
ramu,
weamo
wapo
raugavere
no
pemerinta
apa
anugano
po
rave
rai
indamu
ayao
daija
mamaisy.
40
Weramu
vatano
wanuije
weap,
ana
wapo
rave
unumeso
ngkove
ramu.
Wasivuiny
muno
wapunanta
tutir.
Maisyare
omaisy,
wapo
Akarijo
Titi
Munijo
Roma
apa
ananyao
po
raugaje
rakanyoandi.
Weti
rijaniv
indati
po
ranaun
umba
parijo
wansai,
wea
umba
po
wansanajo
pare,
‘Animaisye
mi
mbewaramo
wasivuiny
tai
somaisy?’
Indati
wamo
apa
ayaowe
rasakinav
akananto
kakai.”
41
Arono
akarijo
munijo
Epesus
payaoware
so
mewen,
umba
po
vatano
wanuije
umaso
matutir
indamu
unajiv.