1
Paulus
tet
no
akari
akokoe
Yahudi
mansamun
po
manyanyut
tenambe.
Umba
po
raura
nanto
mansai
pare,
“Sya
arakove
weap!
Ndea
unumeso
risyamo
inanuga
mo
sya
ana
idave
raen
mare
inta
ngkakainoanive
no
Amisye
amune
raije
ramu.”
2
Arono
po
raura
taije
maisy,
Syeno
Titi,
apa
tame
mirati
Ananias,
po
vatano
usayai
ti
umararai
Paulus
ai
matutir
wo
awa
rapoam.
3
Umba
Paulus
po
raura
akananto
Syeno
Titi
umaso
ai
pare,
“Winyamo
maisyare
inyowo
ama
kea
vone
raena
nyare
ngko
dave,
weramu
ama
uga
mamo
puso
nsanan
dai
to.
Weti
indati
Amisye
po
mangke
raugaje
nai!
Weye
winyi
nyare
nyo
mangke
rapatimugo
rinai
mamaisyo
Ananyao
Musa
rai,
weramu
taune
nyo
Ananyao
Musa
umaso
rakanyoandi
arono
nyo
vatane
matutir
wo
rinapoam!”
4
Umba
vatano
usayai
nanto
Paulus
atavone
ware,
“Wakoe!
Vemo
nyo
Syeno
Titi
aura
tantunawi
nora!”
5
Umba
Paulus
po
rasakinav
akananto
mai
pare,
“Weti
opamo
Syeno
Titi
pije
dako?
O,
arakove,
risyamo
syantukambe.
Weti
vemo
waparijo
rinai
jinya!
Tugae,
sya
ayao
umawe
mamaisye
ramu,
weye
Ananyao
Musa
mare,
‘Vemo
vatane
wo
awa
akarijo
po
awa
munije
raugave
aura
tantunawi
nora!’”
6
Umba
Paulus
po
anugane
umaso
raenamo
manuga
mbe
intabove
jewen,
weye
inta
usisa
varoro
Saduki
rai
yara
inta
nao
usisa
varoro
Parisi
rai.
Vatano
Saduki
awa
anave
nsasyeo
vatano
Parisi
awa
rai,
weye
Saduki
ware
vatano
ugwenene
nawamo
ukovakatoe
ramu,
yara
Parisi
ware
indati
ukovakato
aje.
Muno
Saduki
ware
naito
Amisye
inta
noe
ramu
muno
anawayoe
mamo
mewen
tavon,
yara
Parisi
ware
omamo
no
tenambe.
Weti
anugane
umaso
manuga
mbe
intabove
jewen.
Naije
Paulus
gwain
pare,
“Sya
arakove
weap!
Risyamo
vatano
Parisije
pi
risy,
muno
sya
injaya
pamo
vatano
Parisi
tavon.
Ritet
no
wasamun
weye
inta
wapare
mangke
raugaje
rinai
weye
syanave
syare
vatano
ugwenene
nanawamo
indati
ukovakato,
mamaisyo
vatano
Parisi
awa
anave
rai.”
Arono
Paulus
po
rauranare
somaisy,
vatano
Parisi
muno
vatano
Saduki
wayaowi.
Weti
anugane
mandamisy.
7
(23:6)
8
(23:6)
9
Vatane
umaso
warare
akoeve.
Kurune
inta
usisa
varoro
Parisi
rai
usayai,
wayao
panyoambe
ware,
“Reamamo
reamo
vatane
so
aen
ana
inta
kakai
aije
jewen
dave.
Indako
naito
Amisye
inta
dako,
anawayo
inta
arorono
ai
to
rako?”
10
Ivuinye
umaso
manakoe
iridi,
weti
nait
akari
akoe
umawe
janiv,
pare,
“Vemo
vatane
so
wo
Paulus
aijare
wo
antantaumbea
siraki
inta!”
Weti
po
apa
naite
matutir
inda
waje
wo
Paulus
aijar
augave
uje
vatane
umaso
mansaora,
umba
wo
augavere
no
naite
awa
yavare
ama
uga.
11
Ama
namanoe
akato,
umba
Amisy
Yesus
de
teto
araraive
Paulus
arijat.
Umba
po
raura
aje
ai
pare,
“Syare
nanuga
mbambunin!
Tugae
indati
nyo
inaura
kakavimbe
no
munijo
Roma
rai,
maisyare
muno
nyo
inaura
kakavimbe
no
Yerusaleme
so
rai
to
wemaisy.”
12
Siman
akato
vatano
Yahudi
inta
wanyinyaube
ware
wo
Paulus
aubaisy.
Weti
wo
raurairive
patimuve
ware,
“Vemo
wamo
anaisye
raisy
inya
muno
mana
ramanam
inya
nao
wamo
Paulus
aijar
wamo
aubai
dave.”
13
Vatano
wanyinyaube
umaso
awa
wanuije
nanto
no
vatane
tename
jirume
rakivan.
14
Umba
vatane
umaso
wuruta
no
syeno
akokoe
muno
akarijo
Yahudi
mansai,
ware,
“Reamo
raurairive
patimuve
to
reamare
reamo
anaisye
raisye
ramu
muno
mana
ramaname
ramu
yava
reamo
Paulus
aubaisy.
15
Reama
Injae,
reamare
weape
Anugano
Akari
Akokoe
Yahudi
tenambe
watavondi
reama
bekere
so
rai
indamu
wamo
Paulus
aijar.
Weti
reamare
wapo
ayao
ranutu
irati
naito
Roma
awa
akari
akoe
ai
indamu
po
Paulus
augavere
no
wasamun
akato,
indati
wabe
ponaibe
maisyare
wapare
wapo
akani
apa
ana
daveye
rai
tenambe
akato.
Yara
reamamo
reangkaokaibe
reamo
aman
no
apa
unanui
po
raide
rai.
Indati
pana
de
wasai
rainya
nene
yara
reamo
aubai
no
unanui
omano
yasyin.”
16
Weramu
Paulus
apa
anama
ama
kavo
po
awa
wanyinyaube
ra
wo
aubaisye
umaso
ranaun.
Weti
arikainyo
kamurame
umaso
poroto
no
naite
awa
yavar,
umba
siso
po
raura
kakavimbe
nanto
Paulus ai.
17
Umba
Paulus
po
nait
akari
inta
awainde
po
raura
ai
pare,
“Syare
nyo
arikainyo
kamurame
so
augave
to
no
wapa
akarijo
akoe
ai,
weye
pare
bekero
po
ana
inta
raura
ai.”
18
Weti
nait
akari
umaso
po
augave
to.
Umba
po
raura
nanto
apa
akarijo
akoe
ai
pare,
“Paulus
wepirati
wamo
aija
ti
makova
umaso
po
inawain
pare
syo
arikainyo
kamurame
so
augavere
no
winui.
Pare
po
ana
inta
raura
nai.”
19
Umba
nait
akari
akoe
umaso
po
arikainyo
kamurame
umawe
aneme
raijar
po
augav.
Umba
po
anajo
mumuimbe
pare,
“Animaisye
mi
nyare
nyo
raura
rinai?”
20
Umba
arikainyo
kamurame
umaso
po
raura
kakavimbe
nanto
ai
pare,
“Vatano
Yahudi
manuga
mbe
intabove
ware
wo
nanajo
indamu
siman
nyo
Paulus
augaveta
no
wunui
no
awa
akari
akokoe
mansamun,
ube
ponaibe
ware
wo
akani
apa
ana
daveye
rai
jakato.
21
Weramu
vemo
wintavondijo
awa
ana
wo
ranajo
naije
so
rai
jinya,
weye
ware
wo
naponae.
Vatano
Yahudi
wanyinyaube
umaso
awa
wanuije
nanto
no
vatane
tename
jirume
rakivan.
Muno
soamo
ukaokaibe
no
unanuije
ama
tuga
wo
anyanyuti.
Weye
wo
raurairive
patimuve
ware
wo
anaisye
raisye
ramu
muno
mana
ramaname
ramu
gava
wo
Paulus
aubai
dave.
Muno
naisoamo
wanatatayaube
to,
wo
nanyut
bayave
indamu
nyo
Paulus
augave
to.”
22
Umba
nait
akari
akoe
umaso
po
raura
aje
arikainyo
kamurame
umaso
ai
pare,
“Ngko
to.
Yara
ana
ndaura
rinaije
umaso
mamo
vemo
nyo
raura
vatano
kaijinta
mai
jinya.
Winyamo
manin
dave!”
23
Umba
nait
akari
akoe
umaso
po
nait
akarije
jiruma
yawainde.
Umba
po
yatutir
pare,
“Soamo
ripo
naite
mansano
ratusije
rurum
matayao.
Muno
naito
usea
kuda
rai
mansano
tename
mandeij
eane
abusyin
ripo
matayao.
Muno
naito
wo
weyame
raugav
mansano
ratusije
rurum
ripo
matayao
tavon.
Umba
wea
bintabo
wata
no
munijo
Kaisarea
no
uma
ami
kaimambisy
namane so.
24
Syare
ripo
kuda
inta
yatayao
indamu
yo
Paulus
augav.
Vemo
ana
inta
nande
Paulus
ai
jinya,
yara
ripo
augaveta
kove
bo
rai
to
no
Gubernur
Peliksa
nui.”
25
Umba
nait
akari
akoe
umaso
po
nyovara
waowe
inta
ratoe,
ama
ine
maisyare
somaisy:
26
“Risyirati
Klaudius
Lisias,
syo
nyovara
waowe
so
ratoeyo
akarijo
titi
rave
Gubernur
Peliks
nai.
Masyote
ngkov
irati
nai!
27
Masyoto
nandijawe
vatano
Yahudi
wo
vatane
so,
apa
tame
mirati
Paulus,
aijar
kavintare
wo
aubaisy.
Muno
risye
sya
naite
nawe
reande
jewen
datire,
wo
aubaisy.
Weramu
syo
apaya
irati
mansai
weye
syo
ranaun
opamo
vatano
Roma pa.
28
Syare
beker
indamu
syo
raen
animaisye
mirati
mbewar
vatano
Yahudi
wanaikebe
Paulus
ai
ware
apa
ana
daveye
ngkove
ramu.
Maisyare
omai
ti,
nandijawe
syo
augave
to
no
Anugano
Akari
Akokoe
Yahudi
mansamun.
29
Vatano
Yahudi
onawamo
uparijo
Paulus
ai
weye
apa
ana
daveye
mamaisyo
awa
koane
raije
ramu.
Weramu
syo
ana
ngkakaije
inta
raen
no
aije
jewen,
weti
syo
ratantona
wamo
ausiso
tuna
no
tanoano
makova
rai
rako,
wamo
aubai
dako,
omamo
mamaisye
ramu.
30
Naije
akato
umba
syo
ranaun
vatano
Yahudi
wanyinyaube
indamu
wo
Paulus
aubaisy.
Weti
naije
kobe
syo
atutir
indamu
pore
no
winui.
Muno
syo
vatano
wo
aura
tantunawi
matutir
indamu
wo
anangkakivane
rantuna
ai
no
namun.
Sya
ayao
nsopi
no
naije.
Risy,
Klaudius
Lisias
no
Yerusalem.”
31
Weti
ama
namanoe
naite
umaso
wuje
Yerusalem
raora.
Wo
Paulus
augav
unande
no
munijo
Antipatris,
mamaisyo
awa
akarijo
akoe
apa
bekere
rai.
32
Siman
akato
naito
nanawirati
wanya
vayave
majoe
rai
wakare
no
awa
yavaro
naite
rai
no
no
Yerusalem,
yara
naito
usea
kuda
raije
nanawamo
wanya
tutir.
33
Unanta
no
munijo
Kaisarea,
umba
wuruta
no
Gubernur
nui.
Umba
wo
nyovara
wao
umawe
raunanto
Gubernur
ai,
muno
wo
Paulus
aunanto
anem
uga
rai
tavon.
34
Arono
Gubernur
po
nyovara
wao
umaso
raena
jewen,
umba
po
Paulus
anajo
pare,
“Winyamo
nya
munije
nori
ro?”
Umba
Paulus
po
raura
akananto
ai
pare,
“Risyamo
inavaki
ri
munijo
Kilikia.”
35
Umba
Gubernur
pare,
“Kova!
Indati
syo
nakani
nya
ana
so
rai
arono
vatano
wo
naura
tantunawi
ude
rati.”
Umba
po
naite
inta
matutir
indamu
wo
Paulus
augave
siso
no
no
yavaro
manakoe
wemirati
wusyinoe
Herodes
po
ranarijoe
ama
uga
rai
indamu
wo
aman
no
naije.