1
Paulus
muno
Silas
yo
aya
unanui
anya
rave
tutir,
isisa
yo
munijo
Ampipolis
muno
munijo
Apolonia
rapaya,
umba
yui
kobe
ti
nyanta
no
munijo
Tesalonika.
Nai
Tesalonika
umaso
vatano
Yahudi
awa
yavaro
sambaya
inta
no
no
naije.
2
Paulus
siso
rai,
weye
opamo
arono
to
no
munijo
rui
vayave
ana
nsiridi
ai
to
mamo
siso
no
Yahudi
awa
yavaro
sambaya
rai.
Masyoto
sambaya
mandeija
mamo
Paulus
po
Ayao
Amisye
veano
vatane
manyao
no
yavaro
sambaya
Tesalonika
umaso
rai
tutir.
3
Pare,
“Ayao
Amisye
mo
Mesias
aura
mare
Opamo
siuri
muno
kakai
umbawe
kovakato.
Syo
Yesus
aura
kakavimbe
wasai
Opirati
Mesias
umaso.”
4
Vatano
Yahudi
inta
wanave,
umba
utavondi
Paulusa
pe
Silasa
pe
yai.
Muno
vatano
Yunani
nanawirati
usambayambe
vatano
Yahudi
mansarijat
wanui
inta
wanave
tavon.
Muno
wanya
nanawirati
awa
tame
ntiti
no
munije
umaso
wanui
wanave
tavon.
5
Weramu
vatano
Yahudi
nanawirati
wanave
jewene
manuga
mamo
mparijo
Paulus
muno
Silas
yai
rave.
Weti
wo
vatano
mamun
nanawirati
utantuna
vayave
no
pasari
mawainde
utavondi
mansai.
Muno
wayao
nsiso
vatano
wanui
mansai
weti
upari
rave
muno
warare.
Umba
wansansanan
ti
uta
no
Yason
apa
yavar,
wo
Paulus
muno
Silas
yakani
indamu
wo
yaugavuje
no
vatano
wanui
mansamun.
6
Weramu
unanta
yaije
ramu,
weti
wo
Yason
muno
arakovo
kaijo
wanave
Yesus
aije
makarimu
uje,
wo
maugave
uta
no
vatano
ube
akarive
munijo
namije
rai
mansamun.
Uparijo
Paulusa
pe
Silasa
pe
yai
rave
weti
ugwagwaimbe
ware,
“Vatane
wato
yanya
yo
arare
raveti
ntipu
no
mino
tename
so
rai.
Muno
soamo
ije
no so.
7
Muno
Yason
so
pirati
po
yaugav
ti
inya
no
apa
yavar.
Vatane
so
nanao
tenambe
wo
Akarijo
Titi
Munijo
Roma
apa
ananyao
rakanyoandi
weye
ware
akarijo
titi
kaijinta
be
akarive
mai,
wepirati
Yesus.”
8
Arono
vatano
wanui
muno
akari
munije
umaso
wo
ayao
umaso
ranaun,
manuga
nseo
majeve.
9
Umba
vatano
ube
akarive
wo
Yason
muno
apa
arakove
umawe
mantitidi
indamu
wo
doije
raunande.
Wo
raura
nanto
Yasona
pe
mai
ware,
“Wapare
reamo
doije
so
rasakinav
akanande
wasai,
weamo
wapo
raura
Paulusa
pe
Silasa
pe
yai
indamu
vemo
yo
ananyao
Yesus
ravovo
no
munije
so
rai
jakato
inya.”
Umba
wo
Yasona
pe
mapaya.
10
Arono
kaumu
to,
umba
arakovo
wanave
Yesus
aije
wavave
wo
Paulusa
pe
Silasa
pe
yatutir
yirija
no
munijo
Berea.
Nyanta
Berea
umaso
rai,
umba
ija
isisa
akato
no
vatano
Yahudi
awa
yavaro
sambaya
rai.
11
Vatano
Yahudi
una
no
Berea
onanawamo
umaya
dave
indamu
Paulus
po
mansanyao.
Weti
usasyeo
vatano
Yahudi
una
no
Tesalonika
umawe
mansai
weye
nanawije
manuga
matu
rave,
yara
vatano
Yahudi
una
no
Berea
manuga
rausiso
ti
wo
ananyao
ranaun.
Masyote
anteter
vatano
Berea
wo
ananyao
rakanijo
Ayao
Amisye
rai,
ware,
“Paulus
apa
ananyao
mamaisyo
Ayao
Amisye
so
rai
tugae
rako?”
12
Vatane
umaso
wanui
wanave
Yesus
ai.
Muno
wanya
Yunani
nanawirati
awa
tame
ntiti
wanui
wanave,
muno
anya
Yunani
wanui
wanave
tavon.
13
Weramu
vatano
Yahudi
una
no
munijo
Tesalonika
wo
ranaun
Paulus
po
Amisye
apa
ayao
veano
vatane
manyao
no
munijo
Berea.
Weti
wuruta
no
Berea,
wayao
nsiso
vatano
wanui
mansai
no
naije.
Umba
vatano
wanui
manuga
ngkakaijo
Paulus ai.
14
Weti
arakovo
wanave
Yesus
aije
wavave
wo
Paulus
atutir
to
no
mayane
von,
weramu
Silas
muno
Timotius
wenayamo
inya
tawan
no
Berea.
15
Arakovo
nanawirati
wo
Paulus
augave
umaso
wo
auga
tutir
ava
usisa
no
munijo
Atena.
Umba
Paulus
no
no
naije,
yara
apa
arakove
ware
unajiv
no
Berea.
Weti
Paulus
po
apa
ayao
raura
mansai
pare,
“Wapakata
umba
wapo
inanamote
so
raura
Silasa
pe
Timotiusa
pe
yai:
Syare
yavave
ije
no
so.”
Umba
wakata
kobe.
16
Paulus
ta
no
no
munijo
Atena
po
Silasa
pe
Timotiusa
pe
yanyube.
Anuga
nseo
majeve
weye
po
munijo
we
raen
ama
yare
manui
rave.
17
Weti
opamo
siso
no
vatano
Yahudi
awa
yavaro
sambaya
raive,
po
Ayao
Kovo
Yesus
ranyaube
irati
vatano
Yahudi
mansai,
muno
vatano
Yunani
nanawirati
wo
Amisye
asyanive
mansai
tavon.
Muno
masyote
yanteter
po
raura
nanto
tavono
vatano
rui
vayave
mansai
arono
pananave
no
pasari.
18
Vatano
Yunani
varore
inta
awa
anave
rawaino
Epikuros
muno
varoro
kaijinta
mawaino
Estoa.
Kuruno
Epikuros
muno
kuruno
Estoa
nanawe,
Paulusa
pe
wayao
ensembe.
Umba
kurune
inta
wo
Paulus
aura
ware,
“Vatane
wato
payao
umandija!
Reamantatukambe
ai!”
Muno
kuruno
kaijinta
wo
Paulus
aura
ware,
“Wandaniv
po
vatan
inta
no
no
naumo
warae
aura
pare
apa
vambunine
manakoe
rave,
weti
beker
pare
wambeaje
ai.
Weramu
apa
vatano
titi
rave
sasyeo
wama
vatano
titi
rave
mai,
weti
vemo
wambeaje
apa
ai
nora!”
Wo
raura
taije
maisy
weye
wo
Paulus
araniv
po
ayao
Yesus
muno
Apa
kovakato
raura.
19
Weti
vatano
Yunani
umaso
wo
Paulus
auga
wuruta
no
Anugano
Areopagus
awa
wanunugambeve
raije
rai.
Umba
wo
Paulus
anajo
ware,
“Ananyaowe
so
nggwanyin
ti
reamare
nyo
raura
kakavimbe
reansai
indamu
reandanaun.
20
Nya
ananyao
nyo
raugave
ndeye
so
reamo
ranaun
nsasye
raveo
reama
anave
rai.
Weti
nyo
raura
kai
indamu
mbaro
reansai.”
21
(Vatano
Atena
nawe,
vatano
marano
ube
munive
no
Atena
nawe,
umayaro
ananyao
nggwanyine
rai.
Weti
masyote
yanteteramo
wo
raraniv
muno
wayao
dai.)
22
Maisyare
omai
ti,
Paulus
seo
tet
no
Anugano
Areopagus
umaso
awa
yasyine
rai,
pare,
“Vatano
Atena
weap!
Syo
wasaen
weapamo
wapa
bekero
wasambayambe
manakoe.
23
Weye
arono
syananave
wapa
munije
so
rai
to,
syo
raen
wapa
yaro
wabeaje
rai
omamo
manui.
Syo
tewa
orame
inta
raen
tavon,
wemirati
wapo
ratoe
rai
maisyare
so:
‘Amisyo
wamantatukambe
aije
apa
tewa
mi
so.’
Weti
syare
syo
Amisyo
wapantatukambe
aije
aura
kakavimbe
wasai.
24
Amisye
wepirati
po
mine
so
ranari
muno
anakotaro
ntuna
no
ama
uga
ranari
tenambe.
Webo
pamo
Akarijo
be
akarive
naumo
warae
muno
mine
so
rai.
Amisye
pamo
titi
rave
weti
tuna
irati
yavaro
sambaya
vatane
wo
ranari
raije
ramu.
25
Muno
Amisye
pamo
apa
anakotare
maweso
Ai,
weti
vatane
wo
anakotare
inta
raunanto
Ai
kakai.
Amisye
wepi
po
wansanawayoe
raunande
ti
wangkove
so
muno
Wepi
po
anakotaro
rui
vayave
raunande
wansai
tavon.
26
Wepi
po
vatano
manasyine
anari,
umba
vatano
manasyine
umaso
bo
aijamo
Po
vatane
kotaro
ntuna
no
mine
vone
so
mampam
tenambe.
Umba
Amisye
po
matutir
indamu
utantuna
no
mine
so
rai
tenambe.
Vatane
kotare
awa
utantuna
raije
ama
anone
mamo
Amisye
po
raosor.
Muno
Wepi
po
munije
ama
tume
noa
nggwaravain
dako
ntumain
dako,
omamo
Po
rapatimu
tenambe.
27
Amisye
po
anakotare
umaso
ratayao
tenambe
tai
maisy
weye
beker
vatane
wo
akani
indamu
unanta
wanave
Ai.
Weramu
Amisye
pamo
gwaravainyo
wansaije
ramu,
yara
pararaijo
wansai
tenambe.
28
Maisyare
wapa
vatane
inta
po
ratoe
ramaisy
pare,
‘Wepi
bewar
vatane
wanjaisy
muno
wamamebe
wana
no
mine
vone
so.’
Muno
wapa
vatano
kaijinta
po
ratoe
tavon
pare,
‘Wamamo
Apa
arikainye
nawirati
wam.’
29
Wamamo
Amisye
apa
arikainye
nawirati
wam,
weamo
vemo
wamo
Amisye
atantona
wamare
Opamo
maisyare
yare
omai
nora.
Vatano
mansaneme
nsiridi
wo
emasije,
perakije,
orame
veano
yare
ranari,
umba
ware,
‘Amisye
pije.’
Weramu
yaro
ratotove
mamo
mo
Amisye
amaisye
ramu!
30
Wusyino
wamantatukambe
muno
wamananepabea
nene
we,
wambe
tai
mai
damu
Amisye
po
ratore
ramu.
Weramu
soamo
Po
vatan
tenambe
ntuna
no
rui
rui
vayave
mawainde
indamu
usakinavo
awa
ayao
kakaije
rai.
31
Weye
Amisye
po
masyote
inta
rapatimu
arono
indati
Po
vatan
tenambe
una
no
mine
so
mansanajo
awa
ana
udave
ti
ngkov
muno
ngkakai
rai.
Muno
ayao
mamaisye
rapatimugo
mai
omamo
Po
raugaje
Vatano
po
apatimu
Ai
indamu
Po
raijar.
Vatane
umaso
kakai
yarawe
Amisye
po
aijaseo
kovakato
indamu
vatan
tenambe
wo
raen
Wepamo
Vatano
Amisye
po
apatimu
pije.”
32
Arono
Paulus
po
ayao
umaso
raura
pare
vatan
inta
kakai
umba
kovakato,
naije
vatano
nanawirati
wo
anaun
inta
wugoeno
ai,
yara
kaijinta
ware,
“Reamare
nyo
ayaowe
so
raura
akato
reansai.”
33
Umba
Paulus
pusyo
anugane
umaso
raora.
34
Vatane
umaso
inta
nao
utavondi
Paulus
apa
ayaowe
rai
muno
wanave
Yesus
ai.
Vatan
inta
pirati
panave
apa
tame
mirati
Dionisius,
opamo
ato
siso
tavon
no
Anugano
Areopagus
umawe
rai.
Muno
wanya
inta
manave
ntavon,
ama
tame
mirati
Damaris.
Muno
vatano
kaijinta
wanave
tavon.