1
Umba
Syeno
Titi
po
Stepanus
anajo
pare,
“Ana
wo
naura
tantunawi
rai
somamo
tugae
rako?”
2
Umbawe
Stepanus
po
raura
akananto
mansai
pare,
“Injae
muno
sya
arakove
wea
tenambe,
wasamarikoame
rasakinav
de
irati
sya
ana
syo
raura
so
rai.
Wusyinoe
wama
aneno
Abraham
pana
poroto
no
munijo
Haran
dainy,
yara
arono
ta
no
no
munijo
Mesopotamia,
naije
wama
Amisy,
opi
titi
rave,
aroron
irati
Abraham ai.
3
Muno
Amisye
po
raura
aje
ai
pare,
‘Abraham,
winyo
nya
munije
rapaya
muno
nya
arakove
mansapaya
tavon.
Umba
nyoronto
no
munijo
indati
Syo
rarorono
naije
rai.’”
4
“Weti
Abraham
puje
apa
munijo
Kasdim
no
no
Mesopotamia
raora,
umba
poroto
no
munijo
Haran.
Arono
no
no
Haran
umaso
rai,
aja
kakai.
Umba
Amisye
po
Abraham
atutir
de
no
munijo
wana
raije
so
rai.
5
Weramu
Amisye
po
kopa
inta
ratayao
indamu
Abraham
apave
raije
ramu,
kavinta
raunande
mamaumbe
jewen
tenambe.
Weramu
Amisye
po
urairije
inta
rapatimu
Abraham
ai
pare,
‘Winy
muno
nya
susyo
nyo
mampame
indati
wapave
kopa
so
rai
tenambe.’
Po
raurairiveare
somaisy
weramu
Abraham
apa
arikainye
inta
aeno
aije
jewen
bayave.
6
Muno
Amisye
po
raura
aje
akato
pare,
‘Nya
susyo
nyo
mampame
indati
uta
una
no
munijo
maran.
Umba
vatano
una
no
naije
wo
mansaijaro
arove
indamu
wanapatambe
mai,
wo
mansantitidi
mangkebe
awa
anakere
rai
muno
wo
mansave
tatugadi
yava
tume
ama
manuije
nanto
no
ratusije
mambisy.
7
Weramu
indati
Syo
mangke
raugaje
vatano
wo
mansaijaro
arove
so
mansai.
Indati
nya
ajavi
wuje
munijo
namije
raora
umba
wakare
ube
sambayambe
Rinai
no
munijo
namiso
rai
jakato.’
8
Umba
Amisye
po
apa
urairije
rapatimu
Abraham
ai
pare,
‘Syare
winye,
anya
una
no
nya
yavaruga
tenambe
nawe,
utavondi
koano
sunat
rai,
no
naiso
ti
miridije
nto,
indamu
mbe
rarorombe
Sya
urairije
umawe
rai.’
Maisyare
omai
ti,
Abraham
po
Isak
avaki
apa
masyote
kaumandeij,
naije
be
sunative
to.
Noa
Isak
po
Yakob
avaki,
umba
Yakob
po
wama
aneno
abusyin
eane
jirum
mavaki.
9
Inta
apa
tame
mirati
Yusup.
Wepirati
apa
arakove
uparijo
ai,
weti
wo
amavun
nanto
vatano
marane
inta
ai,
naije
po
augavo
arove
wuruta
no
munijo
Mesir.
Weramu
Amisye
tuna
Yusup
autan
tutir
10
muno
Po
apaya
apa
siurije
umaso
rai.
Amisye
po
vambunine
raugaje
Yusup
ai
ti
akarikuga
mba
dave,
weti
Akarijo
Titi
Firaon
anayanambe
ai.
Umba
Firaon
po
Yusup
aijaseo
be
akarive
apa
yavare
rai
muno
po
vatano
Mesir
maijar
tenambe.”
11
“Arono
naije
maroro
akoe
nande
no
munijo
Mesir
muno
munijo
Kanaan
rai
tenambe,
weti
vatane
awa
siurije
mangke
dave.
Muno
wama
anene
nao
tavon
unanta
anaisye
inta
raije
ramu.
12
Weramu
Yakob
po
ranaun
ware
anaisye
mamo
mawes
no
munijo
Mesir.
Weti
po
apa
arikainye
matutir
indamu
wuruta
no
Mesir,
wo
anaisye
inta
ramavun.
Soa
umba
manasyin
dave
wama
anene
wuruta
kai
no
Mesir.
13
Noa
wuruta
jirum
akato,
umba
Yusup
aroron
irati
mai
weye
onawamo
apa
arakove
nanawije.
Muno
Akarijo
Titi
Firaon
po
ranaun
Yusup
apa
arakove
ude.
14
Umba
Yusup
po
apa
arakove
matutir
indamu
wo
ajayo
Yakob
muno
apa
yavaruga
tenambe
mawainde
no
Mesir.
Wenanawamo
awa
wanuije
nanto
no
abusyine
kaururum
eane
nadani.
15
Weti
Yakob
poroto
no
Mesir.
Arono
una
no
Mesir
umaso
rai,
Yakob
kakai
muno
apa
arikainye
ugwenen
tavon.
16
Awa
kopa
mamo
raugav
akare
no
munijo
Sikem
indamu
rantuna
no
aipapo
wemirati
wusyinoe
aneno
Abraham
po
doije
veano
ramavuno
Hemor
apa
arikainye
mansaije
rai.”
17
“Umba
masyoto
Amisye
po
raurairive
aneno
Abraham
aijoe
nande
mararai.
Arono
naije
wama
aneno
Israel
utantuna
no
Mesir
umaso
ubakipambea
wanuije
nseo
rave.
18
No
ava
akarijo
titi
wanyin
inta
be
akarive
no
Mesir
rai
jakato.
Weramu
akarijo
titi
umaso
pantatukambe
aneno
Yusup ai.
19
Weti
akarijo
titi
umaso
po
vatano
Israel
maponae
manakoe
muno
po
mave
tatugadi.
Po
mansantitidi
indamu
awa
arikainyo
wo
mano
aje
kai
mapaya
awa
akoe
mansai,
maugaveta
unaki
mumuimbe
no
min
indamu
ugwenen.
20
Arono
naije
Musa
ano,
opamo
arikainyo
ko
dave.
Embae
mandeij
apa
vatan
anui
yo
aeranande
no
yavar.
21
Umba
yo
Musa
umaso
augaveta
yo
apaya
niki
marambe,
mamaisyo
Akarijo
Titi
Firaon
apa
ayao
maje
rai.
Weramu
Firaon
apa
arikainyo
wanya
inta
nanto
irati
Musa
ai,
naije
mbekero
ai
kobe
ti
mo
augav
mo
akum
maisyare
muno
taune
ama
arikainy.
22
Weti
Musa
opamo
po
ananyao
Mesir
ranyao
tenambe
ti
daen
bintabo.
Panakoe
umba
apa
ayao
muno
apa
ana
dave
mamo
mbambunin
dave.”
23
“Arono
Musa
apa
tume
tename
jirum,
umba
beker
pare
po
apa
arakovo
Israel
mapan.
24
Arono
to
po
mansaen,
naije
vatano
Mesir
inta
po
vatano
Israel
inta
ave
tatugadi.
Musa
nanto
yai,
umba
po
vatano
Israel
apaya
yara
po
mangke
raugaje
vatano
Mesir
ai,
po
aubai
kobe.
25
Musa
po
rakarae
pare
apa
arakovo
Israel
indati
wo
raen
wepamo
vatano
Amisye
po
apatimu
indamu
po
mapaya
awa
siurije
rai.
Weramu
vatano
Israel
unanta
raije
ramu.
26
Siman
akato
Musa
puje
po
apa
arakovo
Israel
inta
yaen
isyivuinyo
vambinibe.
Musa
beker
indamu
yaneme
raijar,
weti
pare,
‘Ibeanimaibe
risivuiny?
Yara
taune
ribuipije
pa
umba!’
27
Weramu
vatano
po
apa
arakova
anepate
umaso
pari,
weti
po
Musa
avakanto
marambe,
po
raura
pare,
‘Mbeanimaibe
irati
ririmare
insivuiny
weramu
winyo
ririnsansopi?!
Are
pirati
po
naijaseo
wimbe
akarive
muno
nyo
mangke
rapatimugo
ririnsai?
28
Namanawe
nyo
vatano
Mesir
aubai
to,
weti
soamo
nyare
nyo
inaubaisy
akatoare
naije
mai
dako?!’
29
Arono
Musa
po
apa
ayao
umaso
ranaun,
nin
kobe
ti
to
no
munijo
Midian.
No
no
Midian
umaso
rai,
baunam,
apa
arikainyo
anya
jiruma
yaeno ai.
30
Musa
no
no
munijo
Midian
tume
tename
jirum.
Masyote
inta
noeve
no
nugo
vabukane
vono
maninimbe
mararaijo
Unato
Sinai
rai,
umba
po
taname
inta
raen
mbadurur
no
randa
uga
umbuga
kanen.
Muno
naito
Amisye
inta
arorono
ai,
nande
no
tanamo
namije
ama
uga
rai.
31
Musa
perananto
po
aen
weti
paparo
ai.
Arono
piridije
to
mararai
indamu
po
raen
kobe,
naije
tavon
po
Amisye
anamote
ranaun
mare,
32
‘Risyamo
nya
anene
awa
Amisye
pi
Risy;
nya
aneno
Abraham
muno
Isak
muno
Yakob
awa
Amisye
pi
Risy.’
Musa
po
ranaun
jani
dave
weti
tutar,
ponae
po
ranyanyut
akatowi.
33
Amisye
po
raura
nanto
ai
pare,
‘Syo
mino
nteto
raije
wato
ratayao
ti
ngkakavimbe,
weti
najo
kokome
rapaya.
34
Syo
sya
kawasae
una
no
Mesir
awa
siurije
raen
to.
Syo
awa
wanonae
ranaun
to.
Ride
indamu
Syo
mapaya
awa
siurije
rai.
Weti,
Musa
winde,
Syo
natutir
nyakato
no
Mesir.’”
35
“Musa
so
pirati
vatano
Israel
manasyinoe
wonae
ai,
wo
awatan
no
marambe,
ware,
‘Are
pirati
po
naijaseo
mbe
akarive
reansai
muno
nyo
mangke
rapatimu?’
Weramu
naito
Amisye
arorono
Musa
ai
no
tanamo
mbadurure
rai,
weti
Amisye
taune
po
Musa
apatimu
indamu
be
akarive
vatano
Israel
mai
muno
po
mapaya
irati
munijo
aro
Mesir
rai.
36
Musa
so
pirati
po
maugavuje
Mesir
raora.
Po
anapaporainyo
manui
raroron
no
Mesir
muno
Mayano
Nijam
muno
no
nugo
vabukane
vono
maninimbe
arono
vatano
Israel
wanya
raija
tume
tename
jirum.
37
Musa
so
pirati
po
raura
nanto
vatano
Israel
mansai
pare,
‘Masyoto
rijat
Amisye
indati
po
wapa
arakove
inta
atayao
no
wapa
susye
rai,
Po
aijaseo
be
anawaebe
wasai
maisyare
rinamaisy.’
38
Muno
Musa
so
pirati
no
wama
anene
mautan
arono
wanunugambe
no
nugo
vabukane
vono
maninimbe
mararaijo
Unato
Sinai
rai.
Arono
naije
naito
Amisye
inta
po
raura
nanto
Musa
ai
no
unate
rai,
muno
Musa
be
marimbe
ti
po
ayao
umaso
raura
nakato
no
wama
anene
mansai.
Weti
Musa
so
po
ayao
njayaisy
raugav
no
Amisye
ai
indamu
po
raugakaje
wansai
jakato.”
39
“Weramu
wama
anene
wonae
ubeta
Musa
apa
ayao
rai,
muno
wonae
Musa
ai
tavon.
Yara
ubeker
ware
wakata
no
Mesir.
40
Wo
raura
nanta
aneno
Harun
ai
ware,
‘Nyo
yare
inta
ranari
reansai
indamu
wamo
raijaro
wama
usye
rai
mo
wama
unanuije
raroron.
Musa
wato
pamo
po
wansaugavuje
Mesir
raora,
weramu
soamo
veanimaibe
po
wansapaya
vayave
yara
poroto
no
unato
warae?
Pakare
rainy,
weti
reamantatukambe
animaisye
mirati
nande
ai
to.’
41
Weti
wama
anene
wo
yare
inta
ranarijo
sapijo
tuvane
anyi.
Umba
wo
maere
inta
raotar
wo
rameseo
yare
umaso
ai.
Muno
wo
ono
manakoe
rave
indamu
wo
awa
yaro
wo
ranarije
umaso
raijaseo
titive.
42
Maisyare
omai
ti,
Amisye
pari
wama
anene
mansai,
weti
akirive
mai
muno
Po
mansapaya
indamu
utavondi
taune
awa
bekere
rai.
Weti
wama
anene
ubeaje
irati
uma
pe
embae
me
tumo
ntuna
no
naumo
warae
rai
tenambe.
Awa
anaubeare
umaso
mamaisy
irati
anawae
wusyin
inta
po
ratoe
rai
no
taiso:
Amisye
po
raura
pare,
‘Inya,
vatano
Israel!
Arono
wapanya
no
nugo
vabukane
vono
maninimbe
tume
tename
jirum,
anakotaro
wapo
rameseo,
wemamo
wapo
rameseo
Rinaije
ramu.
43
Yara
wapo
yare
inta
yanari
indamu
wabeaje
obo
yai.
Wapo
yaro
Molok
apa
tuna
raije
ranawan
wapanya
autan,
muno
yaro
tumo
Repan
atavon,
ti
yare
so
wenanairati
wasanuga
nto
irati
yai.
Maisyare
omai
ti,
Syo
wasamauta
marambe
indamu
wata
no
munijo
aro
Babel.’”
44
“Wusyinoe
arono
wama
anene
wanya
no
nugo
vabukane
vono
maninimbe,
wo
randume
ranari
indamu
ube
sambayambe
Amisye
ai,
wo
ranari
mamaisyo
Amisye
po
rarorono
Musa
ai
ti
po
raene
rarijati.
45
Umba
randumo
namije
wemirati
wama
anene
wo
raugav
arono
Yosua
be
akarive
mansai,
po
mansaugav
usen
no
munije
so
rai.
Umba
Amisye
po
vambunine
raunande
wama
anene
mansai
indamu
wo
vatano
utantuna
no
naije
mawatambe
tenambe
munijo
namije
raora.
Muno
randumo
Amisye
umaso
mamo
wama
anene
wo
raijaro
mautan
ava
arono
Daud
be
akarive.
46
Daud
opamo
Amisye
anayanambe
ai
muno
po
Amisye
anajo
pare,
‘Amisy
winyirati
reama
aneno
Yakob
be
sambayambe
Nai!
Koveamo
syo
yavare
ranari
Namarom
indamu
reambe
sambayambe
Naijo
rai
rako?’
47
Weramu
Salomo
wepirati
po
Yavaro
Amisye
umaso
ranari.
48
Weramu
Amisye
pamo
titi
rave,
weti
tuna
irati
yavaro
vatane
wo
ranari
raije
jewen.
Maisyare
muno
anawae
wusyin
inta
po
ratoe
no
taiso:
49
Amisye
po
raura
pare,
‘Naumo
warae
omamo
Sya
tuna
raije
mije
muno
mine
so
mirati
inajo
unane
nteto
rai.
Risyirati
syo
nuge
so
ranari
tenambe
muno
anakotaro
ntuna
no
ama
uga
raije
ranari
tavon.
Weti
yavaro
wapare
wapo
rauseo
nteto
Rinamarom
mamaisye
ramu
tenambe.
Muno
munije
inta
mamaisyo
rituna
raije
ramu.’”
50
(7:49)
51
Anugano
Akari
Akokoe
Yahudi
wo
Stepanus
apa
ayao
aneno
Yahudi
umaso
raraniv
tenambe.
Umba
Stepanus
po
raura
nanto
mai
pare,
“Weapamo
vatano
wasakari
matu!
Muno
wasanuga
matu
weti
waponae
wabeta
Amisye
ai!
Wasamarikoame
mpapakiri
weti
wapo
Amisye
apa
ananyaowe
ranauman.
Waponae
wapo
Anawayo
Vambunine
raraniv
maisyare
muno
wapa
anene
mansamaisy!
52
Wapa
anene
wo
anawae
wusyine
mansave
tatugadi
tenambe.
Muno
wo
anawae
inta
maubaisy,
nanawirati
wo
raurairive
ware
Mesias
indati
de,
wepirati
Vatano
mamai
dave
pije.
Soamo
Mesias
uma
wo
aurairive
so
de
to,
wepirati
Yesus.
Weramu
weap
akato
wapo
amavuno
vatano
wo
Amisye
aene
jewene
mansai,
umba
wapo
aubaisy.
53
Weapirati
wusyinoe
Amisye
apa
naite
wo
Apa
ananyao
raugaje
Musa
ai
indamu
wapo
raijar.
Weramu
wabeta
raije
jewen!”
54
Arono
akari
akokoe
Yahudi
wo
Stepanus
apa
ayao
umaso
ranaun,
upari
rave
muno
manuga
mamuno ai.
55
Weramu
Anawayo
Vambunine
mo
vambunine
raugaje
Stepanus
ai,
weti
amun
mbeseo
perato
no
naumo
warae
umba
po
Amisye
apa
varo
ngkovo
ntiti
raen
muno
po
Yesus
aen
te
no
Amisye
anem
ngkove
rai.
56
Naije
Stepanus
po
raura
pare,
“Waperasea
no
warae!
Weye
syo
naumo
warae
raen
nsaneka
muno
syo
Arikainyo
Vatane
aen
te
no
Amisye
anem
ngkove
rai.”
57
Akari
akokoe
Yahudi
wonayo
Stepanus
apa
ayao
umaso
rai
rave,
weti
wo
mamarikoame
rakakuvu
muno
ugwagwaimbe.
Naije
kobe
wavave
wo
Stepanus
aijar,
58
wo
akarimu
usya
munijo
namije
raora
ware
indamu
wo
orame
rave
amaug.
Naije
vatano
wo
Stepanus
angkivan
umawe
wo
awa
ansune
rapapaya,
wo
raugaje
ntuna
vatano
mansae
inta
arijat,
apa
tame
mirati
Saulus.
59
Arono
wo
orame
veano
Stepanus
amaug,
opamo
be
sambayambe
po
raura
seo
Amisye
ai
pare,
“Amisy
Yesus,
Nyo
inanawayoe
aijar.”
60
Umba
po
vukane
ranteter,
gwaino
akoeve
pare,
“Amisy
Yesus,
vemo
Nyo
awa
ayao
kakaije
so
raunanto
wo
ranawan
inya,
yara
Nyo
rapaya
mansai.”
Umba
anawayo
karimu
anasine
raora,
kakai
kobe.